Čitanje misli

2009-11-14 07:57
 
NEURONAUKE
 
Teoretski, možete analizirati unutarnji govor. Drugim rečima, imate nekoga ko samo razmišlja i mašinu koja vam to izbacuje!
 

 

Da li su naučnici na korak bliže „čitanju misli”?

 

 

Koristeći računarsko oponašanje (model) kako mozak obrađuje slike, snimljeni uzorci neuroloških zbivanja (aktivnosti) pretvaraju se u slike onoga što je ispitanik video.

Iako smo decenijama udaljeni od praktične primene, dotično proučavanje bi jednog dana moglo da urodi „čitačima snova” i računarima kontrolisanim mislima.

Svakako biste to, najpre, poželeli kada biste ovladali „čitanjem misli”, smatra neuronaučnik Džek Galant sa Univerziteta Berkli (SAD). Istraživanje koje je sproveo s kolegom Tomasom Neselarisom zasniva se na prethodnom zajedničkom radu. Novi pristup, opisan u čuvenom časopisu „Njuron”, koristi složeniji pogled na centre za vid (vizuelne) u mozgu.

Rezultati više ukazuju na rekonstrukciju nego identifikaciju, koju Džek Galant povezuje sa iluzionističkim varkom s kartama: izaberete jednu iz špila, a iluzionista pogađa koja je to. A on zna sve koje ste mogli da vidite.

U najnovijem izučavanju, međutim, karta može da bude fotografija ili bilo šta u svemiru, a iluzionista mora da pogodi iako to nikada nije video!

 

Program izvukao

Istraživači su za osmišljavanje modela koristili snimač (skener) funkcionalne magnetske rezonance (fMRI) za merenje protoka krvi u mozgu da bi pratili neurološku aktivnost troje ljudi koji su gledali fotografije svakodnevnih prizora i predmeta. Na početku su nadgledali delove mozga povezane sa oblicima predmeta. Kasnije su obratili pažnju na područja čije se uznemirenje može dovesti u vezu sa opštim klasifikacijama, poput „zgrada” ili „mala grupa ljudi”.

Kada su podesili (kalibrisali) obrazac (model), prešli su na drugi niz slika. Pošto su protumačili neurološke uzorke, program je iz baze od šest miliona slika izvukao, upravo, one koje se odnose na to što su ispitanici gledali.

Frank Tong, neuronaučnik sa Univerziteta Vanderbilt, koji proučava kako se misli ispoljavaju u mozgu, izjavio je za isti naučni časopis da pomenuto proučavanje nije bila baš jasno, ali je zadivljujuće. Pogotovo u pojedinostima koje su prikupljene merenjima, i dalje poprilično nepreciznim.

Očitavanja signala magnetske rezonance su podatke iz miliona neurona pretvarala u jedinstvene blokove. U pitanju su gomile informacija, za sada nema drugog načina da se dopre do njih bez otvaranja lobanje i direktnog pristupa.

Džek Galant se nada da će smisliti postupke objašnjavanja (interpretacije) drugih vrsta merenja moždane aktivnosti, kao što su skeniranje optičkim laserom i klasičnim elektroencefalogramom (EEG). Moguću primenu pristupa vidi u medicinskim spravama i računarskim programima, kao što su CAD-CAM ili „fotošop” koji bi vizuelne činjenice neposredno izvlačili iz mozga.

Iako su takve naprave i programi udaljeni decenijama, teoretski, možete analizirati unutarnji govor. Drugim rečima, imate nekoga ko samo razmišlja i mašinu koja vam to izbacuje!

 

Biti u tuđoj duši

Svi smo mi, u suštini, čitači tuđih misli. Ne verujete? Naučnici smatraju da su, konačno, odgonetnuli zagonetku koja je hiljadama godina tištala obične ljude i zaokupljala učene glave.

Uživljavanje omogućuje da doživimo osećanja, da otkrijemo i razumemo želje i namere, da posmatramo pojave očima drugih. Kako to nastaje, ostaje predmet žučnog sporenja među proučavaocima saznanja (kognicija).

Sama zamisao je dugo osporavana, sada su se nagomilali dokazi.

Izučavajući nervni sistem glave makaki majmuna, neuronaučnici su se 1996. našli u čudu naišavši na grozd ćelija u delu mozga zaduženom za planiranje pokreta (premotorni korteks). Ta grupa ćelija se uključivala ne samo kada je životinja izvodila neki pokret, već i kada je videla da neko drugi to čini. Ćelije su se, naime, odazivale na isti način i kada bi majmun posegnuo za kikirikijem ili samo kada je sa zavišću posmatrao svog sabrata ili čoveka da pokušava isto. Zato što su odražavale radnju koju je makaki uočio kod drugih, istraživači su ih nazvali „ogledalskim neuronima“.

Kasniji ogledi su potvrdili da takve nerve imaju i ljudi, što je izazvalo novo iznenađenje. I ne samo da su se u ovim nervnim ćelijama ogledale radnje, već su se odražavala osećanja i osećaji.

„Ogledalski nervi” ukazuju i na to da želite da uskočite u „duševne cipele” druge osobe, zaključili su neuronaučnici. U suštini, otkrivaju da se vi već nalazite u tuđoj duši.

 

Izvor: Politika

—————

Natrag