
Mnoge zgrade u Banjaluci ne bi izdržale zemljotres
2009-10-27 10:21Građevinci ignorišu upozorenja stručnjaka
Povodom obeležavanja 40 godina od razornog potresa koji je promenio izgled grada Milenko Petrović, jedan od osnivača Instituta za ispitivanje materijala i konstrukcija RS, strahuje da novi potres mnoge zgrade u Banjaluci ne bi izdržale. U intervjuu "EuroBlicu" Petrović opisuje koji su to problemi današnje gradnje, ističući da se ne vodi računa o seizmičkim ispitivanjima.
Kao građevinski sudski veštak svakodnevno ste u prilici da vidite kako se danas gradi u Banjaluci. Mislite li da ta gradnja garantuje bezbednost pri jačem potresu?
- Nezahvalno bi bilo prognozirati koliko bi zgrada moglo da izdrži jači potres, ali se bojim da bi šteta bila ozbiljna i da bi nas mnogo koštala. Prvenstveno bi mnogo problema bilo sa nekvalitetnim konstrukcijama koje su se radile posle potresa, a rade se i danas jer nisu napravljene po našim seizmičkim propisima. Kako ja to vidim, jedan od osnovnih problema, danas je to što svi pokušavaju da izbegnu ta seizmička ispitivanja pre nego što započnu projekt, a to je obavezno i najvažnije. Svi objekti koji se grade trebalo bi da budu otporni na određeni očekivani stepen potresa za to područje. Problem je verovatno to što su takva ispitivanja skupa i traju dugo, a mi bismo da sve ide na brzinu i sa što manje novca.
Poznato je da zgrade u Banjaluci danas nisu mnogo pouzdane i da se problemi pokažu ubrzo nakon završetka izgradnje. Smatrate li da su stanari dovoljno zaštićeni?
- Pravno gledano - sigurno jesu, jer imamo sjajne propise, koji su odlično regulisali svu tu materiju. Ali, problem je u tome što se ne pridržavamo toga. Videćete puno objekata koji su novi i to je statički stabilna konstrukcija, beton je dobar, pravljen u betonari i slično, odnosno sve je to pod kontrolom, ali drugi radovi nisu pod kontrolom i tu nastaje problem. Najveći nedostatak je to što se kod gradnje mnogo toga uradi samo da zadovolji formu, ali to ne daje dugoročne rezultate ili se u toku gradnje promeni projekt, odnosno štedi se na materijalu. Da se samo propisi primenjuju do kraja i kako treba, svi bismo sigurno bili mnogo sigurniji. Jednom davno smo, recimo, izračunali da kada bismo sve zgrade uradili po propisima za toplotnu izolaciju, ne bismo uopšte imali potrebu da uvozimo naftu za grejanje.
Šta se nakon zemljotresa pokazalo kao manjkavost gradnje, s obzirom na to da ste ili u komisiji koja je procenjivala štetu?
- Tada smo ustanovili, a kasnije je to i obrađivano u nekim naučnim referati na kongresima, da je Banjaluka pretrpela veliku štetu zbog vrlo nekvalitetnog peska koji se koristio. Bio je to neki pesak "muljika" iz Kumsala, koji je bio vrlo pun mulja. U svim zidanim konstrukcijama ciglu i blokove vežete uglavnom malterom, pa je i malter pravljen sa tim peskom bio nekvalitetan i to je stvorilo mnogo problema. Mislim da je problem nekvalitetnog maltera i betona ostao u našoj gradnji i do danas. Osim toga, tek nakon zemljotresa se u gradnju počeli uvoditi elementi poput vertikalnih serklaža, što je u našoj građevini do tada bilo nepoznato.
Ugledan stručnjak |
Izvor: Blic
—————