Putevima raskošne lepote i moćnih kraljeva

2009-11-10 11:41


Jordan je čarobna zemlja sa fascinantnim pustinjama, čudesnim oazama, blještavim gradovima i zaboravljenim civilizacijama.

Između beskraja pustinje i večnosti ljudskih kultura pruža se tanki, zategnuti konac po kojem hodaju Jordanci. Njihova zemlja je lepša od sna i zanimljivija od bilo kog holivudskog filma, ali Jordanci ushićeno jure sjaju modernizacije.
Aman je moderan grad, koji iz aviona podseća na jato belih labudova, jer su kuće nove, moderne i lepe. Modernom načinu života najviše doprinosi kraljevski par, a pogotovo jordanska kraljica Ranija koja ima osmeh lep kao sunčev zrak i decentan i otmen stil oblačenja. Zahvaljujući njenoj gostoljubivosti Jordan je postao jedan od nezaobilaznih centara svetskog džet-seta.
Možda je upoznavanje ove izuzetno zanimljive zemlje najbolje početi iz oaze Azraka u čijem rezervatu žive bele elegantne antilope orix i cveta prelep crni iris. Pored ruševina starog krstaškog zamka prolazi kraljevski put za Bagdad, odakle neprestano tutnje konvoji cisterni sa naftom. Oko srednjovekovnog zamka Karak žive Druzi, stara hrišćanska grupa. Druzi su izuzetno gostoljubivi i u svakoj kući prva soba sa crvenom plišanom garniturom otvara se samo za goste. Oni se naročito raduju poseti pravoslavaca koje su tokom rata u Libanu štitili od napada katolika i marunita.
Na drugom kraju zemlje, u maloj Akabi na Crvenom moru, ne dele njegovo oduševljenje za strancima. Podvodni svet Akabskog zaliva sa 220 vrsta korala i 1.000 vrsta riba važi za ronilački raj. U predivnom moru, pored kojeg niču novi hoteli, meštani se, kako vera nalaže, kupaju obučeni. Akaba je slobodna trgovinska zona i iz nje je za nekoliko sati moguće otplivati u tri države: Saudijsku Arabiju, jevrejski Eilat i egipatsku Tabu. U Akabu stižu kolone izletnika sa ciljem da vide prelepi ružičasti grad Petru. Od Akabe do Petre stiže se džet autobusima, za sat i po...
Petra
Petra, kameni ružičasti grad

Petra, prestonica Nabatinske dinastije iz drugog veka pre naše ere, stara je kao polovina vremena. Stolećima je bila glavna usputna tačka na putu između Rima, Grčke i Egipta, preko Sirije i Saudijske Arabije ka Dalekom istoku. Put je lako mogao da se nađe po opojnom mirisu tamjana, začina, parfema i mekoj svili. Rimljani, i naročito vizantijski car Justinijan, obnavljali su put ka ovom neverovatnom mestu. Danas je, međutim, to put posut nestalim gradovima koje je iz sna probudio turizam.
Petra je hiljadu godina bila zaboravljena i kada bi je neki putnik slučajno našao svi su mislili da je to šizofreni pokušaj materijalizovanja bajke. Konačno su je pronašli arheolozi, a tek 1980. godine Beduini su iseljeni odatle i hiljade stranaca svakodnevno razgleda ovaj ružičasti grad. Nikola Sarkozi je, zaprosivši Karlu Bruni ispred ružičaste Riznice, promociji ovog mesta doprineo više nego izbor za Sedam svetskih čuda! Kraljica Ranija ovde redovno organizuje koncerte, donatorske večeri i prijeme.
Petra je lepša od svega što i mašta može da naslika. Sve što pročitate o ovom gradu i sve slike koje vidite ne mogu vas pripremiti za ovaj fantastični spoj prirode i ljudskih ruku. Nabatinci, koji su, kako arheolozi tvrde, prinosili ljudske žrtve, imali su delikatan ukus u oblikovanju fasada u ružičastim stenama. Put do grada vodi kroz kilometar dugačak klanac, čije se stene prelivaju u duginim bojama. Nabatinci su, bez sumnje, imali zanatlije pune fantazije i da bi se videlo ovo najlepše mesto na svetu potrebno je nekoliko dana. Pošto poseta obično traje dan, dva saveta: do žrtvenika treba preći 700. a do balske sale 1.200 stepenika - odlučite se za jedno od ta dva mesta i ukoliko nemate udobnu
obuću i šešir na povratku platite vožnju magarcem, kamilom, ili kočiju sa konjima.
Put ka Mrtvom moru vodi pored rezervata Dana u kojem živi 37 sisara, 190 ptica i 600 vrsta endemičnih biljaka. Tu se nalazi i selo staro 6.000 godina. Dana i Mrtvo more od antičkih vremena privlačili su posetioce. Nedavno je opovrgnuto mišljenje da u Mrtvom moru, najnižoj tački planete, nema živog sveta. Iako je četiri puta slanije od običnog, izuzetno je toplo i najlepše je kupati se, odnosno plutati, rano ujutru ili predveče. Osećaj je jedinstven. Tuširanje posle plutanja u Mrtvom moru je poseban ugođaj. Najbolji način da sperete so sa kože, koja na vrućini počinje da isparava, je kupanje u vrelim izvorima koji se nalaze na rezervatu Dana. To je, uostalom, činila i Kleopatra, kojoj je ulepšavanje bila draga kozmetička veština.
Samo 15 kilometara odatle nalazi se planina Nebo, sa koje je Mojsije video obećanu zemlju i kao uspemena na taj događaj nalazi se njegov štap obavijen zmijom. Na tom mestu, kao i u obližnjoj Madabi, nalaze se prekrasni vizantijski mozaici. Na podu pravoslavne crkve, Sveti Đorđe, gde se i danas održavaju venčanja, u obližnjoj Madabi nalazi se mapa Palestine iz 6. veka, sastavljena od dva miliona komadića mozaika. Nedaleko od crkve radi škola, jedina ove vrste na Bliskom istoku, u kojoj se uči pravljenje i restauriranje ove vrste mozaika.

Azrak, oaza belih antilopa i crnih irisa

Džeraš, koji se nalazi na samo pola sata od Amana, najlepše je očuvan rimski grad na svetu. Za razliku od Rima, gde su ruševine na nivou temelja, u Džerašu od prolaska kroz Dioklecijanovu trijumfalnu kapiju, lepo se vide sve odlike grada, od ulica do oba amfiteatra koji imaju 5.000 mesta i u kojima se u julu održava muzički festival. Najlepši je Artemidin hram koji ima devet korintskih stubova.
Prolaskom kroz borovu šumu i pored vinograda stiže se do bisera arapske vojne arhitekture, dvorca Ajlun, zahvaljujući kojem su pre osam godina pobeđeni krstaši. Zamak su izgradili Saladinovi generali 1184. godine kako bi kontrolisali rudnike gvožđa i tri glavna trgovačka puta između Jordana i Sirije. Zamak je imao četiri tornja, ali posle borbi Memluka, Arapa i Mongola ostao je, praktično, jedan.
Ljubitelji Srednjeg veka u Jordanu će uživati, jer se upravo ovde nalazi najbolje očuvani srednjovekovni zamak.
Grad Karak bio je stara prestanica Moab, koju su Rimljani nazivali Karakomba. Obrisi zamka vide se iz daljine, jer je izgrađen na uzvišenju od 900 metara, a nalazi se unutar zidova starog grada.
Osnova grada je trougao, a zamak je 220 metara dugačak i važio je za Saladinovu omiljeno artiljerijsko utvrđenje. Krstaši su ga gradili dve decenije, a godine posute zlatnim prahom pamti iz vremena Rejnolda Šatiliona, koji je bezdušno pljačkao karavane i varvarski napadao hodočasnike dok nije ozbiljno naljutio Saladina. Karak je u prvo vreme pod arapskom i, kasnije, memlučkom vlašću bio prestonica Jordana i vekovima važna tačka u istoriji Bliskog istoka, pa čak i kao utočište za izbeglice.
U Amanu ima mnogo hrišćanskih crkava, a pored njih neizbežno je videti i citadelu, rimski amfiteatar i obližnju ulicu princa Muhameda, u kojoj vrvi kao u košnici, i u kojoj i danas rade prvi kafići i restorani otvoreni u ovom gradu. Najpoznatija mesta za izlazak nalaze se u kvartu Šmisani, gde je uobičajeno višečasovno sedenje uz čaj, kafu i nargile.

Legionari i kartaši

Kompanija koja brine o očuvanju nasleđa Džeraš svakodnevno organizuje smenu rimske straže i vožnju dvokolicom na hipodromu. Pod punom ratnom opremom 45 legionara prikazuju ratne taktike, borbe sa 10 gladijatora "do smrti" i nekoliko rimskih kočija koje se trkaju po hipodromu. Ovo atrakcija je vredna odlaska u Jordan, pogotovo što se dešava na originalnom lokalitetu.

INFO

Najbolje vreme za putovanje su proleće i jesen. Zimi ume da padne sneg!
Cene u hotelima su u rasponu od 10 do 500 evra. Za manje od deset evra može da se noći u čistom hostelu, a ponekad ni visoka cena nije garancija kvalitetne usluge. U vezi hotela teško je dati savet, osim činjenice da svetski lanci garantuju kvalitet.
Jordan je bezbedna zemlja, ali žene uveče ne izlaze same, osim u okolini hotela i turisitčkih centara. Najbolji restoran je "Kan Zaman", u tradicionalnom arapskom stilu, i pripada poznatom lancu koji radi i u Egiptu i ostalim arapskim zemljama. Jordanci obožavaju brzu hranu, koju služe fast-fud restorani. Najbolje je jesti brzu arapsku hranu u lancu restorana "Džabri" i probati jelo "mancu", jagnjetina u jogurtu, uz libansku salatu.



Izvor: Večernje novosti

—————

Natrag



Create a free website Webnode